Osjetljiva koža
Osjetljivu kožu najčešće karakterizira suhi tip kože, ali i svaki drugi tip kože može biti osjetljiv. Osjetljiva koža često je neugodno zategnuta, reagira na atmosferske promjene i stres. Osobe s osjetljivom kožom tvrde da ne podnose nikakve kozmetičke preparate, obično isprobavaju razna kozmetička sredstva, tako da je teško utvrditi uzrok nepodnošljivosti. Simptomi prepoznavanja osjetljive kože lica su ljuštenje, osip, crvenilo, ljuskanje. Ovi su simptomi često praćeni osjećajem svrbeža, peckanja, zategnutosti i žarenja. Osjetljiva koža lica ima oštećenu zaštitnu hidro-lipidnu barijeru kože što dovodi do gubitka vlage iz dubokih slojeva kože. Osjetljiva koža brzo se isušuje, pa s tim dolazi do ljuskanja, zatezanja i svrbeža. Ako je funkcija kože normalna, osoba ne osjeća nikakve probleme - od uravnotežene vlage, masnoće sve do vanjskog izgleda, sve je pod kontrolom. No, zakaže li zaštitna funkcija kože, ona postaje osjetljiva i izloženija vanjskim čimbenicima koji joj štete. U vanjske čimbenike ubrajamo sunce, vjetar, slanu vodu, suhi zrak, neadekvatnu kozmetiku i njegu. Zato se često može čuti da osobe s osjetljivom kožom nikako ne mogu pronaći njegu za svoju kožu.
Koji su simptomi osjetljive kože?
Simptomi koji se javljaju pojavljuju se i kod drugih stanja kože kao što su suha koža i dehidrirana koža. Osjetljiva koža sklona je i alergijama na proizvode za njegu. Što više se na kožu nanose razni preparati s mnogo kemijskih sastojaka to se više ugrožava stabilnost kože jer kroz nju, tako tanku, sve te štetne tvari puno lakše prodiru i aktiviraju spomenute simptome.
Što uzrokuje osjetljivu kožu?
Osjetljivost kožu uzrokuje poremećaj u njenoj zaštitnoj funkciji. Razlog tome je što se veliki broj zaštitnih funkcija odvija u rožnatom hidro-lipidnom sloju kože. Lipidi pružaju stabilnost i propusnost kože te održavaju elastičnost i čvrstoću. Rožnati sloj tvori gornji sloj epiderme i štiti tijelo od vanjskih utjecaja. Kod zdrave kože, zaštitni sloj kože zadržava vlagu, sprječava suhoću i osjetljivost. Kod osjetljive kože zaštitna funkcija je oslabljena, koža gubi vod. Epiderma osjetljive kože je vrlo tanka i zato iznimno osjetljiva. Na nju puno lakše štetno utječu UV zrake, onečišćenja i suhoća zraka. Zato se na koži javlja crvenilo, ljuskanje, općeniti osjećaj zategnutosti i reagiranje na promjene temperature.
Kako ublažiti simptome osjetljive kože?
Ako znamo da nam je koža osjetljiva potrebno je pokušati eliminirati štetne vanjske utjecaje, ali i djelovati na poboljšanje stanja organizma te potaknuti na rad zaštitnu funkciju kože. Primijeniti redovit unos tekućine u svoj organizam, u prehranu unijeti povrće, rebu i ulja poput maslinovog. Za njegu osjetljive kože trebalo bi koristiti proizvode s minimalnim brojem sastojaka. U slučaju da neki od proizvodi za njegu izazove neki od simptoma (crvenilo, žarenje, ljuskanje, zatezanje) treba ga zamjeniti drugim. Kao i za ostala stanja kože, kod osjetljive kože važno je izbjegavati jake sunčeve zrake. To je u ljetnim mjesecima period od 10 do 17 sati, pa se svakako preporučuje izbjegavanje aktivnosti u to doba ili korištenje obavezne zaštite i dodatna pokrivala.
Što treba izbjegavati kod osjetljive kože?
U čišćenju osjetljive kože važno je izbjegavati alkalne sapune i agresivne proizvode za skidanje šminke, kao i neke pilinge. Sapuni mijenjaju PH naše kože i zbog čestog korištenja još je više isušuju što dovodi do pojave simptoma. Kroz oštećeni sloj kože mogu prodrijeti mikrobi i tako joj još više naštetiti. Na pojavu osjetljive kože mogu djelovati i hormonalne promjene koje nastaju zbog trudnoće, menopauze, puberteta i ostalih stanja u kojima je snažan utjecaj hormona. Dugotrajan učinak nedostatka sna i stresa se također očitava u osjetljivoj koži. Na osjetljivu kožu također utječu i dugotrajno izlaganje kože hladnoći, UV zrakama, zagađivačima iz okoline, mirisi, alkohol i neka bojila. Brijanje i depilacija također uzrokuju osjetljivost kože. Trebate biti jako oprezni pri izboru preparata koje koristite kod postupaka brijanja i depilacije.
Važno je u njezi osjetljive kože koristiti hladno prešana biljna ulja. Bogata ceramidima koji su po svom sastavu slični sastavu lipidnog sloja naše kože, ova su ulja punjači prostora između stanica površinskog sloja kože. Ona će u kratkom vremenu obnoviti površinski sloj kože i tako osigurati ravnotežu vlage u koži. Pilinge na osjetljivoj koži također treba raditi s oprezom, a kožu lica se nikako ne smije prati u vrućoj vodi. Nakon umivanja treba neutralizirati učinak tvrde vode koja može izazvati nadraženost i crvenilo. To možete učiniti korištenjem Tonika ruža. Treba pažljivo birati kozmetiku koja se upotrebljava i obavezno stavljati zaštitnu podlogu na lice.
Kako njegovati osjetljivu kožu?
Kako bi najučinkovitije ublažili simptome osjetljive kože preporučeno je koristiti proizvode koji osjetljivoj koži pružaju olakšanje, obnavljaju epidermu i štite je od štetnih utjecaja okoline. Njegu osjetljive kože lica započnite Tonikom ruža i nastavite Uljem noćurka i Kremom s peršinom. Briga za osjetljivu kožu uključuje i prehranu koja je vrlo jednostavna: prirodna biljna ulja, povrće, voće, riba.
Zaključak
O osjetljivoj koži se treba brinuti mnogo više nego o normalnoj koži. Ono što je važno je izabrati proizvode koji ne nadražuju, ne izazivaju iritaciju, ne isušuju i imaju što manje sastojaka po mogućnosti da budu prirodni. Svakako morate znati da se kozmetički preparati za njegu osjetljive kože ne biraju prema tipu kože već se biraju hipoalergeni preparati s protuupalnim komponentama i umirujućim djelovanjem.