Bioflavonoidi

Bioflavonoidi su prirodni spojevi koji se nalaze u biljkama. Čovjek bioflavonoide prehranom unosi u organizam, a njihov je utjecaj na zdravlje izuzetno je važan i pozitivan. Razlikujemo više stotina flavonoida, a najpoznatiji su kvercetin, katehini, antocijanini, rutin i hesperidin.

Sprječavaju stvaranje slobodnih radikala koji izazivaju prerano starenje, pomažu u očuvanju kolagena. Kod uzimanja dodatka prehrani vitamina C preporuka je da se uzima C oblik C vitamina koji sadrži bioflavonoide.

Iznutra

Izvana

U proizvodima za njegu kože, bioflavonoidi djeluju na ublažavanje crvenila i na pomlađivanje kože. Snažnim antioksidativnim djelovanjem štite stanice od oksidativnog oštećenja i procesa ubrzanog starenja.

Gdje ima najviše bioflavonoida?

Bioflavonoidi nisu vitamini, iako ih se najčešće povezuje s citrusnim voćem. Bioflavonoidi su dokazano jaki antioksidansi i uvijek ih se povezuje s vitaminom C te se zato i konzumacija vitamina C uvijek preporučuje s bioflavonoidima. Za optimalan unos vitamina C uvijek je važno jesti svježe, po mogućnosti sezonsko, voće i povrće i to je uvijek bolji izbor nego sintetizirani vitamin C. Moć bioflavonoida nadopunjuje se s vitaminom C, zajedno djeluju tako što bioflavonoidi povećavaju apsorpciju vitamina C. U nekoj literaturi bioflavonoide nazivaju i vitaminom P.

Najviše bioflavonoida nalazimo u peršinu, limunu, naranči, jabuci, borovnici, mrkvi, crnom vinu. Osim u citrusnom voću, bioflavonoidi se nalaze u šumskom voću, grožđu, šljivama, jabukama, kao i u povrću poput luka, peršina, rajčice, šparoga, zelenog lisnatog povrća.

Što se tiče raspoređenosti bioflavonoida u samom plodu - najviše ih ima u pulpi plodova, ali, na žalost i u kori. Zašto nažalost? Zato što koru najčešće gulimo i bacamo. I to je jedan od razloga zbog čega je unos bioflavonoida u organizam modernog čovjeka postao nedovoljan. Drugi problem je što se termičkom obradom hrane gubi više od dvije trećine količine bioflavonoida. Zanimljivo je da se u citrusima najveća koncentracija bioflavonoida nalazi u bijeloj korici ploda koju najčešće bacamo.

Kako bioflavonoidi djeluju na organizam?

Za sada je pouzdano dokazano da bioflavonoidi pozitivno utječu na oštećenu funkciju kapilara i vena jer pomažu pri očuvanju kolagena, povećavaju elastičnost kapilara i vena. Taj fenomenalan učinak usko je povezan sa sposobnošću bioflavonoida da sprečavaju stvaranje slobodnih radikala koji utječu na prerano starenje. 

Brojni bioflavonoidi su vrlo moćni antioksidansi, a to znači da onemogućuju oštećenje stanica koje uzrokuju slobodni radikali. Što su slobodni radikali? Slobodni radikali su nusproizvodi oksidativnog metabolizma. Neki se bioflavonoidi koriste u prehrambenoj industriji kao dodaci hrani radi sprječavanja oksidacije masti, ali i za povećanje hranjive i biološke vrijednosti hrane.

Bioflavonoidi štite stijenke kapilara, smanjuju upale, uništavaju viruse, bakterije i gljivice, neutraliziraju kancerogene tvari te smanjuju rizik od očne mrene, šećerne bolesti. Bioflavonoidi štite vitamin C od raspadanja, ali i smanjuju histamin. Ukratko bioflavonoidi i vitamin C su jako važni u antioksidativnim metaboličkim procesima u organizmu. Zbog svega navedenog zajedničko djelovanje bioflavonoida i vitamina C na naš organizam izuzetno je važno.

Utjecaj bioflavonoida na imunitet

Bioflavonoidi i sami imaju izražena antioksidativna svojstva, pa stimuliraju imunološki sustav i ublažavaju negativne posljedice oksidativnog stresa. Upravo je snažno antioksidativno djelovanje odgovorno za zaštitu stanica od oksidativnih oštećenja i procesa ubrzanog starenja. Rutin posjeduje i određena protuupalna svojstva jer smanjuje nastajanje molekula koje pridonose razvoju upalnih stanja. Osim spomenutog djelovanja na stijenke krvnih žila koje imaju rutin i hesperidin, likopen djeluje antioksidativno na LDL kolesterol, jedan od faktora nastanka ateroskleroze.

Od oksidativnih oštećenja bioflavonoidi štite i živčani sustav, posebno neurone koji su iznimno osjetljivi na djelovanje slobodnih radikala. Smatra se da je izloženost povećanom oksidativnom stresu jedan od preduvjeta za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih oboljenja.

Koja je preporučena dnevna doza unosa bioflavonoida? 

Još uvijek ne postoji preporučena dnevna doza unosa bioflavonoida, no brojni znanstvenici preporučuju svakodnevni unos voća i povrća u kojima se, između ostaloga, nalaze i bioflavonoidi. Smatra se to učinkovitim djelovanjem na sprečavanje srčanih bolesti i mnogih tumora.

To je zato što bioflavonoidi stimuliraju djelovanje vitamina C koji sudjeluje u sintezi kolagena, esencijalnog za očuvanje integriteta, čvrstoće i elastičnosti samih stijenki vena i kapilara. Osim sinergijskog djelovanja bioflavonoidi rutin i hesperidin, pospješuju apsorpciju i regeneraciju vitamina C nakon neutralizacije slobodnih radikala čime produljuju njegov „životni vijek“. Ova karakteristika od velike je važnosti i za djelovanje vitamina C na imunološki sustav. Istraživanja su potvrdila da se vitamin C puno bolje apsorbira unutar ljudskog organizma uz prisutnost bioflavonoida. Dok se sama učinkovitost bioflavonoida poboljšava ako dolaze kao smjesa iz različitih prirodnih izvora.

Tko treba konzumirati bioflavonoide?

Konzumaciju bioflavonoida kroz hranu trebale bi koristiti osobe koje često piju aspirin, osobe koje imaju problema s ispucalim i krhkim kapilarama. Važan je i za osobe koje se bave sportom i često imaju manje sportske ozljede i modrice. Također se pojačan unos bioflavonoida preporučuje kod raznih upala, osobama oboljelim od dijabetesa, osobama koje imaju problema s očima.

Bioflavonoidi pozitivno djeluju na uzroke pucanja kapilara, pojavu modrica i slično. Razvoj alergijskih bolesti često je povezan s viškom oksidativnog stresa na tijelu. Flavonoidi mogu pomoći u uklanjanju slobodnih radikala i stabiliziranju reaktivnih vrsta kisika. To može dovesti do manje alergijskih reakcija. Oni također mogu umanjiti upalne reakcije koje pridonose bolestima poput astme, pa je i za astmatičare vrlo važno unositi dovoljne količine voća i povrća bogatog bioflavonoidima.

Bioflavonoidi u kozmetici

Svi navedeni pozitivni utjecaji bioflavonoida na ljudski organizam koriste se i u kozmetičkoj industriji. U kremama i proizvodima za njegu bioflavonoidi djeluju na ublažavanje crvenila, na pomlađivanje kože. Koriste se i u proizvodima za njegu kože kod neujednačene boje tena ili kod pjega.

NiKEL Krema s peršinom preporučuje se za osjetljivu kožu. Krema s peršinom je bogata peršinom iz bio uzgoja koji sadrži prirodni vitamin A, vitamin C, vitamine B skupine i flavonoide te karite maslacem i pasiflorom. Djeluje na ublažavanje crvenila, na pomlađivanje kože i za njegu kože kod neujednačene boje tena ili kod pjega. U njezi kože biuoflavonoidi djeluju prije svega kao zaštita, ali imaju i važan obnavljajući i anti-aging učinak. Pravovremena i prije svega redovita njega proizvodima koji u sebi sadrže bioflavonoide rezultirat će pomlađenim i blistavim tenom.

Zaključak

Sukladno već poznatoj NiKEL filozofiji „izvana i iznutra“ bioflavonoidi su kao prirodni sastojak ugrađeni u brojne NiKEL proizvode za ljepotu i njegu. NiKEL Control 365 Remove Cellulite Gel krema ima višestruko ciljano učvršćivanje i djelovanje protiv celulita. Biološki aktivan flavonoid Genistein jača čvrstoću kože i smanjuje nakupljanja masnih stanica ispod površine, karnitin doprinosi oksidaciji masti i uklanjanju toksičnih ketona, crvena paprika aktivira stanični metabolizam, crni papar je detoksikant. Badem hrani, vlaži i jača elastičnost kože. 

Jabuka, poznata po svojoj dugotrajnoj napetosti i svježini. Jedna od najzdravijih namirnica, bogata je C vitaminom koji sudjeluje na sintezi kolagena, vrijednim nezasićenim masnim kiselinama, mineralima i oligoelementima. Sadrži obilje bioflavonoida koji stimuliraju djelovanje vitamina C i koji svojim snažnim antioksidativnim djelovanjem štite stanice od oksidativnog oštećenja i procesa ubrzanog starenja.

Ovaj sastojak sadrže sljedeći proizvodi

BUDIMO U KONTAKTU!

ZA POSEBNE PONUDE I POPUSTE


Zahvaljujemo se na Vašoj prijavi.