Peršin Petroselinum sativum

Peršin

Peršin ili Petroselinum, poznat je još i kao običan ili vrtni peršin dolazi iz porodice štitarke Apiaceae. Kulinarska je to biljka koja se puno koristi i cijeni zbog svojeg okusa i nutritivne vrijednosti. Kuhanje s peršinom poboljšava okus druge hrane i začinskoga bilja. Najbolja se aroma postiže dodavanjem peršina neposredno prije samog kraja kuhanja. Peršin je jedna je od poznatijih ukrasnih biljaka na zapadu. Autohtona je biljka u središnjoj i južnoj Europi, pogotovu na Mediteranu. Danas se nekoliko različitih sorti peršina uzgaja diljem svijeta.

Dilema Grka i Rimljana 

Grci nisu bili načistu s ovom biljkom. Prema nekim izvorima peršin su povezivali s Arhemorusom, glasnikom smrti, pa su njime ukrašavali grobnice. Pričalo se da je Heraklo izabrao peršin za svoje vijence, koje su upletali u krune za pobjednike Istmijskih igara. Ali prema dostupnim izvorima čini se da Grci nisu jeli peršin i više su voljeli njime hraniti konje.

Rimljani su, pak, konzumirali puno peršina te od njega pravili i vijence za svoje goste htijući tako umanjiti opijenost i prekriti neugodne mirise. Smatralo se da peršin mogu uzgajati samo vještice ili trudnice, te da se dobra berba može osigurati samo ako se sjeme sije na Veliki petak. Smatralo se i da će nesreća pasti na kućanstvo ako se peršin presađuje.

Bogat izvor vitamina 

Peršin je bogat izvor vitamina među kojima je i vitamin C. Također, ima puno željeza i drugih minerala. Jak je diuretik te je pogodan kod problema sa zadržavanje tekućine. 

Peršin je dobro poznat osvježivač daha i tradicionalan je „lijek“ protiv neugodnog mirisa češnjaka. Žvače se sirov. U narodu se koristi u oblozima kao antiseptik kod ugriza kukaca.

Velike dobrobiti za organizam 

Osim lišća, korisno je i korijenje peršina. Sadrži eterična ulja, flavonoide, glikozide, karoten i askorbinsku kiselinu. Redovita konzumacija peršina ubrzat će metaboličke procese u tijelu, dovesti u red probavne organe.

Ostale korisne osobine uključuju sposobnost peršina da ublaži bol i upalu, što je posebno važno za nadraženu i bolnu kožu. Koristi se kao dezinficijens i kao lijek za natečenost. Osim toga, odlično uklanja sol iz tijela i bori se protiv akni. Peršinov list je bogat vitaminima i mineralima, a njegov sok sadrži eterična ulja s visokim sadržajem kalija i mangana.

Neželjeno djelovanje

Kao i svaka druga biljka peršin može imati svoje negativne učinke. Pretjerana konzumacija peršina može uzrokovati osjetljivost na sunčeve zrake te dovesti do razvoja osipa. Osim toga, kod nekih ljudi peršin može izazvati alergijske reakcije.

Nikada veće količine peršina nije preporučljivo koristiti u razdoblju trudnoće i dojenja. Jednako tako, pretjerane količine peršina nadražuju probavni trakt i bubrege.

Upotreba peršina u kozmetici

U kozmetici je ekstrakt lista peršina poznat po svojim izbjeljujućim i regenerativnim svojstvima. Peršin odlično otklanja crvenilo kože, iritacije i otok, izbjeljuje kožu, osvježava i tonizira te štiti kožu od pojava bora. 

Mnoge žene posebnu pažnju posvećuju peršinu, koristeći ga za čišćenje kože i održavanje mladosti. Korištenje peršina u kozmetologiji postupak je kojim se učinkovito bori protiv raznih nesavršenosti kože lica. U to su sigurne mnoge žene koje ovu biljku redovito koriste za pomlađivanje kože.

Peršin kožu vlaži, ublažava crvenilo. Ublažava posljedice uboda insekata. Posvjetljuje kožu, tako djeluje i na pjegice i na neujednačen ten. Peršin je pogodan za sve tipove kože i može pomoći u  ublažavanju niza problema. 

Ljekovitost svih dijelova biljke 

Postoje dva osnovna tipa: peršin kovrčastih i peršin ravnih listova. Oba su bogat izvor vitamina i minerala. Ljekoviti dijelovi peršina su korijen, list i sjeme. Peršin je bogat izvor vitamina C i B-kompleksa, karotenoida, kalija - minerala koji se smatra prijateljem ljudskoga srca, sumpornih soli, kalcija, željeza, flora, joda, mangana i bakra.

Listovi sadrže klorofil, te flavon apigenin, koji ima svojstva koja djeluju protiv bakterija, upala, oksidacije. Odličan je za probavu i ublažava nadutost, uklanja vjetrove, ublažava grčenje i vrenje u crijevima. Pospješuje izlučivanje mokraće i vode nakupljene u tijelu. Potiče krvotok i koristan je u svim dijetama i programima za uklanjanje celulita, debljine, reume, gihta, ekcema.

Pomaže kod tegoba dišnih putova, pa se čaj od peršina preporučuje kod kašlja i prehlade, ali i kod astme. Neugodu ili svrbež uslijed uboda insekata umanjit ćete protrljate li ubodeno mjesto lišćem peršina.

Upotreba peršina kožu lica učinit će zategnutom, čvrstom i elastičnom. Zbog vitamina A i B u sastavu peršina izuzetno su korisne maske za lice na bazi peršina.

Zbog sadržaja karotena peršin štiti kožu od negativnog djelovanja ultraljubičastih zraka, a s obzirom na to da u svojem sastavu ima pektin i tiamin, djelovanje biljke usmjereno je na zacjeljivanje mikropukotina. 

Zaključak 

U kozmetici se ekstrakt peršina koristi i u kremama kod neujednačene boje tena ili kod sunčanih pjega, ali i za ublažavanje crvenila i za pomlađivanje kože.

NiKEL kozmetika prepoznala je glavna svojstva peršina, a ta su da umiruje, hidrira, ublažava crvenilo i ujednačuje boju tena i pomlađuje kožu. 

Zbog svih navedenih blagodati i bogatstva koje peršin sadrži, u NiKEL kozmetici važno mjesto zauzima Krema s peršinom. Uz ekstrak peršina, ova krema sadrži umirujući karite maslac i pasifloru. Krema se koristi za ublažavanje crvenila, za pomlađivanje kože te za njegu kože kod neujednačene boje tena ili kod pjega.