Ono o čemu ljudi u zadnje vrijeme pričaju i što izaziva polemike u društvu je 16-satni post. Neki kažu da je riječ o dijeti, a drugi da je to jednostavno način prehrane, no mnogi se kunu da im je 16-satni post doslovno promijenio život – da se osjećaju bolje, imaju više energije, smanjili su tjelesnu težinu i normalizirali razinu hormona. Svoje mišljenje o tome ima i moćni gospodin Google – prema njihovim podacima dijeta koja se najviše pretraživala u 2019. godini je upravo povremeni post (Intermittent fasting). I u Hrvatskoj posebnu pažnju javnosti plijeni svjetska hit knjiga "Fontana mladosti: Kako vam 16-satni post može promijeniti život" autora P. A. Straubinger, Margit Fensl, Nathalie Karreu čijem sažetku piše: Čovječanstvo već tisućljećima traga za fontanom mladosti – tajnom zdravijega, sretnijeg i vitalnijeg života. A odgovor je tako jednostavan. Višesatno nejedenje dokazano potiče pomlađivanje stanica: proces tzv. autofagije omogućuje čišćenje i regeneraciju tjelesnih stanica. Za njegovo je istraživanje dodijeljena i Nobelova nagrada za medicinu 2016. godine. Šesnaestosatni post temelji se upravo na tim znanstvenim spoznajama, a posve ga je lako učiniti sastavnim dijelom svakidašnjice. Ova knjiga također pokazuje i kako redovitom meditacijom smanjiti stres i poticaje za prejedanjem te nudi mentalne tehnike koje će vam omogućiti postizanje učinaka trajne dugovječnosti.
Ključna je autofagija
Povremeni post (Intermittent fasting) jedan je od najpopularnijih svjetskih trendova u svijetu zdravlja i fitnessa. Ljudi povremeni post koriste kako bi smršavjeli, poboljšali zdravlje i pojednostavnili način života. Postoje i određene studije koje su dokazale da povremeni post može imati pozitivan učinak na tijelo i mozak, pa čak i pomoći da živite dulje. Najvažnija karika ove posebne vrste posta leži u procesu autofagije - metabolički proces kojim možete regenerirati svoje stanice, sačuvati zdravlje, a pritom i mršaviti. Autofagija dolazi od grčkih riječi auto (samo) i phagein (jedenje). Dakle, u prijevodu 'jesti samoga sebe', pri čemu se ponajprije misli na procese samočišćenja i regeneracije. Autofagija se aktivira tijekom posta, no treba paziti na dužinu i vrstu posta, stoga je najbolja metoda posta intervalni post u kojem se posti po 16 sati dnevno. Postoji više vrsti intervalnog posta, no ona najpopularnija je 16:8, odnosno 16 sati posta i 8 sati jedenja.
A zdravi doručak?
Pobornica sam zdravog doručka koji započinje čašom vode ili biljnog čaja s iscijeđenim sokom cijelog limuna. Slijedi voće: kivi, ananas, jabuka, banana, od svega po malo. Pa meko kuhano jaje. Nakon doručka osjećam se zadovoljno i puna energije. 16-satni post kao sredstvo postizanja mladosti i ljepote čini mi se privlačnim, ima logike, osobito zato što se u tih 16 sati može konzumirati tekućina. Mislim da se ništa, pa tako ni ova vrsta prehrane ili post ne može uzeti zdravo za gotovo. Naravno da je važno koliko jedete, važno je kada jedete, ali važno je i što jedete. Zanimljivo je, svakako, da je post bio prisutan tijekom evolucije. Ljudi su postili iz nemoći – jednostavno nisu mogli naći ništa za jelo, no upravo to im je pomoglo u razvoju. To vidimo i u suvremeno vrijeme – ljudi danas boluju od nekih bolesti i alergija od kojih su mnoge povezane s prehranom. Post je i danas prisutan i kao dio običaja u islamu, kršćanstvu, judaizmu i budizmu.